Heljda

Heljda

Heljda je biljka koja se uzgaja od davnina u Aziji. U naše krajeve su je donijeli Mongoli krajem 14. stoljeća. U Hrvatskoj se rijetko uzgaja uglavnom na području Zagorja, Podravine i Međimurja. Heljda je super hrana i smatraju je biljkom budućnosti.

Što je heljda?

Heljda je i izvrsna medonosna biljka, jer zbog cvatnje od 60 dana, pčele imaju dugu pašu. Pčele doprinose  većem prinosu heljde i do 50%. Heljdin med je visoke kvalitete i ima puno vitamina D.
Osim pčela heljdini cvjetovi privlače i korisne insekte kao što su bubamare,  ose,  muhe i  sjenice.
Heljda se koristi  kao izvor prehrane , jer sadrži uravnoteženu mješavinu masti, škroba, proteina  i minerala. Iako  nije klasična žitarica, prema kemijskom sastavu i načinu upotrebe svrstava se u žitaricu. Zrno heljde upotrebljava se za ljudsku prehranu u obliku heljdinog brašna ili kaše.

Zašto je heljda zdrava?

Heljda u sebi sadrži puno flavonoida, snažnog antioksidansa koji pomažu očuvanju C vitamina u organizmu i povoljno djeluju  na stijenke krvnih žila , te sprečavanja krvnih ugrušaka. Heljda je dobar izvor vlakana kao što je triptofan, koji uravnotežuju šećer i masnoću u krvi, utječu na bolji san. Heljdino zrno bogato je bjelančevinama, vitaminima skupine B, ugljikohidratima i mineralima kao što su magnezij, fosfor, kalij, željezo, cink, bakar,  selen  i mangan. Sjemenka heljde sadrži oko 75% ugljikohidrata, 13% bjelančevina, 2.5 % masti, 1.5% vlakana i 1.5% mineralnih tvari.

Mangan je važan mineral koju se koristi za čvrste kosti i bolju funkciju spolnih hormona.
Heljda se koristi  u narodnoj medicini kao čaj za pomlađivanje krvnih žila, za liječenje proširenih vena i pucanja kapilara, liječenje dijabetesa, reume,  i kao hrana za mozak.
Čaj se još koristi za liječenje nesanice i smirenje živaca, liječi gangrenu, snižava krvni tlak i kolesterol.
Heljda se smatra biljkom budućnosti, jer pruža odličan oporavak ljudima nakon kemoterapije, te se koristi kao zaštita od radijacije.
Heljda je super hrana koja je lako probavljiva, daje puno energije i ne sadrži gluten, te je zato prikladna za osobe koje boluju od celijakije.

Jastuci od heljde

Heljdine ljuske koriste za punjenje jastuka za spavanje i sjedenje. Prvi jastuci od heljdinih ljuski pojavili su se prije 600 godina u Japanu. Danas svi u Japanu i ostalim Azijskim zemljama koriste jastuke od heljde. Kultura spavanja na jastucima od heljde proširila se na Ameriku, Kanadu i čitav svijet. Jastuci od heljde popularni su zbog njihove terapijske prirode.
Heljda omogućava da zrak cirkulira kroz jastuk, a pri tom daje podršku vratu i kralježnici. Jastuk pomaže u balansiranju temperature, tako da jastuk hladi ljeti, a grije zimi.
Jastuk se tradicionalno kroz povijest koristio za liječenje i olakšavanja problema tjeskobe, stresa, napetosti i nesanice.
Ovaj jastuk pomaže da udobno spavamo cijele noći u pravilnom položaju, jer heljdine ljuske održavaju kralježnicu u dobrom položaju. Pomažu da nam se opuste svi mišići dok spavamo olakšavajući bol u tijelu, te omogućavaju bolji i kvalitetniji san.

 

Izvor fotografija: Pixabay,Freepik, Pexels i vlastite fotografije

Post by Snježana Štefinovec